Ups!Magazin - Deca skvota

Vladimir Tica

Zaposedanje kuće u kojoj niko ne živi oduvek je bilo vrlo primamljiva varijanta rešenja sopstvenog stambenog pitanja, a skvotovi su se pojavili kao rezultat takvog razmišljanja. Danas skvotovi nisu samo mesta za besplatno prenoćište, već su postali i sociološki značajna mesta civilnog delovanja, pa tako neki skvotovi imaju koncertne sale, bioskope i radio stanice.
Reč skvot potiče od engleske reči squat - čučati naslonjen na svoje pete. Glagolska radnja squatting (na "srpskom" - skvotiranje), osim čučanja znači i okupiranje neke napuštene zgrade ili prostora bez da ga posedujemo ili za njega plaćamo rentu, a taj zaposednuti prostor naziva se skvot. Skvotiranje, kao pojam u pravnim aktima, postoji koliko i pojam lične svojine. U SAD je 1862. godine posebnim aktom dozvoljeno skvotiranje, kako bi se stimulisao priliv dobrovoljaca na strani Severa u borbi protiv veleposednika i robovlasnika na Jugu. U mnogim zemljama skvotiranje je krivično delo, dok je u drugima viđeno kao civilni konflikt između vlasnika i skvotera.

ko Će mene da izbaci napolje : Tradicija je da zakoni o svojini i država staju na stranu vlasnika, no u nekim slučajevima zakon je promenjen kako bi status skvotera bio legitiman. Ako zauzmete neku napuštenu zgradu u Velikoj Britaniji, vlasnik zgrade mora proći ozbiljnu legalizacionu proceduru pre nego uspe da vas izbaci napolje. Sudski proces izbacivanja skvotera može trajati mesecima, tako da daje skvoterima dovoljno vremena da nađu novo mesto za život. Ali skvoterima nije strana situacija da se vlasnik kuće pojavi sa grupom namrgođenih ljudi naoružanih bejzbol ili kakvim drugim palicama, što nekad znatno ubrzava proces iseljenja. Ako želite da legalizujete svoju okupatorsku delatnost skvotiranja u Velikoj Britaniji, morate si obezbediti ekskluzivan pristup posedu - promenite brave na objektu, učinite ga bezbednim za život sebe i okoline i okačite na sve ulaze kopiju dokumenta zvanog "Sekcija 6", koji daje do znanja da je mesto skvotirano. Skvoteri u Velikoj Britaniji imaju pravo da dobiju vlasništvo nad posedom nakon 12 godina provedenih u njemu, pod uslovom da niko drugi ne traži vlasništvo.
Neki skvotovi su odoleli i preko dvadeset godina pod stalnim pritiskom države ili vlasnika da se isele. St. Agnes Place je skvot već trideset godina. To je ulica u Londonu koja je još pre trideset godina bila planirana za rušenje. Bob Marley je svojevremeno boravio u njoj, što je ostavilo jak uticaj na ovaj skvot, tako da na njegovoj teritoriji možete slušati rasta radio, posetiti rastafarijanski hram i neometano pušiti marihuanu.

Racija na haŠiŠare: Poznati danski skvot Kristijanija (Freetown Christiania) u Kopenhagenu nastao je 1971. godine, kada je grupa hipika skvotirala jednu oblast napuštenih vojničkih kasarna i proglasila je slobodnim gradom. U ovom grad-skvotu postoje pravila kojih se njegovi žitelji pridržavaju nezavisno od zakona danske vlade: zabranjena su motorna vozila, nošenje oružja, krađa, teže droge, pancirni prsluci...
Kristijanija je najpoznatija po svojoj glavnoj ulici Pusher Street, u kojoj je do 2004. godine hašiš prodavan na tezgama. Fotografisanje tezgi nije dozvoljeno. Vlasti su 2002. naredile da se ublaži očiglednost prodaje hašiša, na šta su skvoteri odgovorili prodajom hašiša u maskirnim kesicama. Konzervativniji građani Kopenhagena su, nezadovoljni zbog valjanja droge u svom komšiluku, počeli da demonstriraju uzvikujući slogane"Očistite Kristijaniju!", na šta je liberalnija struja uzvratila kontra demonstracijama, uz klicanje "Zaštitimo Kristijaniju!". Sve ovo je rezultiralo nasilnim upadom dve stotine policajaca u slobodan grad Kristijanija, 8. septembra 2005. godine, pri čemu je uhapšeno preko sto ljudi, što je jedno od najvećih masovnih hapšenja u Danskoj.

KomŠijska ljubav: Skvotovi u Evropi su tradicionalno institucije nastale aktivizmom levičarskih grupa, ali danas mnogi skvotovi egzistiraju oslobođeni političkog predznaka. Primer za to su skvotovi u Berlinu, smešteni u istočnom delu grada koji je slabije razvijen i u kom se nalazi veliki broj napuštenih zgrada, što ga čini zgodnim za skvotiranje. Ako skvotirate zgradu u Berlinu, odmah se potrudite da steknete simpatije komšiluka, što vas može spasiti od toga da vas eventualno izbaci policija. Ako izađete na ulicu do zuba naoružani komšijama na vašoj strani, buneći se protiv napuštanja skvota, policija neće rizikovati da dođe do većih demonstracija zbog pražnjenja neke zaboravljene zgrade.
Jedan od berlinskih skvotova, koji je moj drug Ivan imao priliku da poseti, višespratnica je i po arhitektonskom rešenju podseća na samački hotel: na svakom spratu po jedan WC i gomila mini stanova (svaki se sastoji od dve manje prostorije), a u svakom stanu bude po tri čoveka. Svako od njih mesečno odvaja simboličnu sumu, namenjenu podmirivanju honorara fensi advokata koji zastupa skvot u sporu sa državom. U skvotu nema političkog rada, tako da u njemu živi ko god želi, pa čak i skinsi. Skvot se izdržava od svirki, prodaje instalacija, slika, goblena i svega što njegovi stanovnici stvaraju.

Šrafciger kao ladno oruŽje: U Hrvatskoj i Sloveniji postoji prilično uhodana praksa skvotiranja. Kod nas je zabeleženo svega par pokušaja, mahom neuspešnih. Skvot koji se često navodi kao najstariji u Beogradu je vegetacijom obrasla kuća na uglu Dobračine i Simine, vlasništvo Borisa Vukobrata, biznismena koji živi u Parizu. On duže vreme planira rušenje ove lepe kuće, što mu ne polazi za rukom jer je kuća pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Vukobrat nije želeo da kuću restaurira, te ju je ostavio u nemilosti vetra, kiše, žižaka i patogenih bakterija.
U septembru 2004. godine u kuću se useljava Rebel Maus, lik koji je putujući po svetu išao od skvota do skvota, pa je po povratku u Beograd rešio da skvotira naš grad. U kratkom vremenskom roku uspeo je da sakupi ekipu kako bi podigao skvot na noge. Početni entuzijazam je grejao do zime, kada se ekipa okupljena oko skvota rasula, a u njemu ostali Rebel Maus i grupa narkomana koji su žicali pare od mladih stranaca, neretko prisutnih u ovom skvotu. U jednom pokušaju da zaustavi đankije da ukradu stvari jednom Nemcu, Rebel Maus je zaradio šrafciger u stomak. To je ujedno bio i kraj ovog skvota.
Rebel Mausa ne napušta ideja skvota, i on nalazi napušteni bugarski konzulat u Hilandarskoj, odakle ga posle nekog vremena izbacuje policija. Zima je nekako prezimljena, pa skvoteri izlaze iz svojih zimskih jazbina u potrazi za novom lokacijom. U julu 2005. skvoteri se useljavaju u napuštenu kuću u Kralja Milutina, u dvorištu gde je DžKC. Do septembra skvot funkcioniše solidno i u njemu se moglo spavati i hraniti za dž, ali tada se, zbog sve učestalijih poseta đankija skvotu, kuća stavlja pod ključ. Ovaj skvot i danas formalno radi i u njemu se može prespavati, ali pod uslovom da se za ključ javite izvesnom Damjanu na 064/141-9927 (ja nisam uspeo da ga nađem).

bato, o'Š lepka? : Zanimljivo je da se prekoputa ovog skvota nalazi i jedan dečji skvot - kuća naseljena malim Romima pobeglim iz doma za nezbrinutu decu, koji tamo provode dane duvajući znatne količine lepka. Ako im svratite kao posetilac, deca će vas na njihov način toplo dočekati. Osim što sam ponuđen lepkom, mali Kristijan me ponudio sendvičem i mestom za spavanje, odrepovao mi je neku njegovu stvar i pokazao mi osnove brejkdensa. Ova deca su policijskom intervencijom već jednom vraćena u dom, ali nisu odustali od svoje ideje doma/skvota i ponovnim bekstvom su vratili ono što veruju da im pripada: svoju kuću, svoje dvorište, svoje nebo i svoj život.

Nekadašnje veliko grafičko preduzeće BIGZ, jedno od brojnih žrtava tranzicije, prošlog leta je počelo da iznajmljuje prostorije na sedmom spratu svoje kockaste zgrade kod Sajma. Niske cene zakupa privukle su mlade kreativne ljude, koji su na tom VII spratu stvorili pravu umetničku komunu. Bivše socrealističke kancelarije postale su prostorije u kojima probaju bendovi, ateljei u kojima slikaju mladi slikari i vajaju vajari, mesta gde se održavaju performansi.
Bilo je to predobro da bi potrajalo: BIGZ je krajem godine privatizovan i deca BIGZ-a nisu imala šanse u borbi za očuvanje svog kutka - što zbog svoje neinformisanosti, što zbog tuđe rešenosti. Sada čekaju isticanje svog ugovora, kada će morati da pokupe svoje prnje i da lete napolje. Gde god to bilo. Beograd je tako i dalje u potrazi za dobrom skvot pričom.

Povratak na glavnu stranu: Home Page.

Političari i bogataši proizvode fašizam: Domaći robovi imaju veća prava nego strani; Nadničarski sistem je prostitucija: Prodaja tela i uma za novac; Nacije su proizvod revolucija bankara i ostale buržoazije protiv kraljeva i feudalaca pre 2-4 veka, ljudi postoje mnogo duže: Ne diskriminiši nikoga.